Nakon nekoliko mjeseci od izlaska moje zbirke priča “Sjene izgubljenog vremena”, imam želju da otkrijem neke pojedinosti o procesu nastajanja omota pomenute knjige. Za one koji ne znaju, “Sjene izgubljenog vremena” su priče u kojima dominiraju teme egzistencijalnog karaktera i koje su istovremeno provučene kroz neumoljivo sito vremena.

Moja želja je bila da ispitam stanje običnog čovjeka u burnim i značajnim vremenskim periodima kao što su npr. početak Prvog svjetskog rata, vrijeme druge Jugoslavije, rat u Bosni, a također sam postavio našeg čovjeka u drugo okruženje, tako da se u pričama može čitati o izbjeglištvu u Skandinaviji, Balkancu u džunglama Tajlanda, Bosancu u centralnoj Francuskoj i na obalama španskog Atlantika.

Nego da se vratim omotu ove zbirke. Prva verziju naslovnice je urađena već početkom 2009. godine. Na omotu je bio prikazan zimski ambijent, a u prvom planu su se nalazila dva zamagljena ogoljela stabla. Fotografiju sam napravio nedaleko od moga mjesta prebivališta u danskom gradu Vejleu. Ova radna verzija je ostala aktuelna sve do kraja 2010. godine kada dolazi do ubrzanog rada na završetku knjige, kako lekture i korekture, tako i grafičkog rješenja. Radni naslov knjige je tada bio “Priče izgubljenog vremena”.

Drugi prijedlog za omot zbirke ima koristi istu fotografiju, ali i njene djelove koji se ne vide u prvom prijedlogu. Također, ovdje sam pokušao da doživljaj učinim toplijim, kao što se može i vidjeti u odabiru boja i nijansi. Obratite i ovdje pažnju na drugačiji naslov od konačnog, jer se tada još uvijek tražio odgovarajući naslov za knjigu. Iako mi se ovaj naslov jako sviđao, odustao sam od njega uglavnom zbog sličnosti sa naslovom ciklusa romana “U traganju za izgubljenim vremenom” poznatog francuskog pisca Marcela Prousta.

U trećem pokušaju sam odustao od prvobitne fotografije i pokušao sam koristiti fotografiju koju sam uslikao u Rimu, tačnije, na mostu Fabricio (Monte Fabricio). Izabrao sam ovaj detalj, jer “mostovi” igraju itekako važnu ulogu u zbirci, a fotografija također odiše određenom dozom melanholije, a lako je uočiti i pečat prošlosti, što su svakako bitni elementi u svim pričama ove knjige. Od prijedloga se odustalo nakon razmjene mišljenja sa ljudima iz izdavačke kuće.

U sljedeća dva pokušaja sam ponovo koristio fotografiju mosta, ali ovog puta je bila rijeć o drvenom mostu koji se nalazi na vrelu Bosne. Obje verzije su ukusno uređene, ali dok se layout prvog prijedloga ne uklapa najbolje u “mentalitet” priča, drugi prijedlog me previše podsjećao na neke omote već objavljenih knjiga.

Pred sami kraj ću postaviti i prijedlog moga brata, koji mi je predložio korištenje slike “Canestra di frutta” meni omiljenog slikara Caravaggia. Međutim, ma koliko obožavao radove ovog sjajnog talijanskog slikara, nisam vidio povezanost između motiva na koricama i sadržaja u knjizi. Ali svakako se ovom prilikom zahvaljujem na vrlo konstruktivnom prijedlogu moga brata.

Nakon ovih svih silnih prijedloga, na kraju sam izabrao minimalističko rješenje u kojem dominira jednostavan dizajn, ali i određena bezvremenost, što mi je i bio jedan od glavnih ciljeva. Zadržao sam motiv drvenog mosta sa vrela Bosne, kojim sam dodatno manipulirao kako bi fotografiju učinio starom. Pozadinu sam postavio u boju pjeska ili blijedo žutu sa mrljama i škrabotinama. Želio sam imati omot koji će odisati atmosferom u pričama, ali i starinom i prošlošću, koji su također bitni elementi knjige “Sjene izgubljenog vremena”. A da li smo uspjeli u tome, vrijeme će pokazati.

Ukoliko volite čitati zanimljive priče, a koje ujedno obrađuju sudbine običnih ljudi sa Balkana u turbulentnim vremenskim periodima, zbirku “Sjene izgubljenog vremena” možete naručiti ovdje, kako u papirnoj, tako i u digitalnoj formi (iPad, Kindle i dr.).